ŽSV školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji

Svetomarska čipka - skoro zaboravljena umjetnost

(istraživanje)

Tihana Preksavec, prof.

III. OŠ Čakovec

Ivana pl. Zajca 24

40 000 Čakovec

E-mail: tihana.preksavec@gmail.com

Mob: 098 184 52 21

Uvod

U istraživanju svetomarske čipke sudjelovali su učenici viših razreda – članovi povijesne i knjižničarske grupe te novinarske družine. Ideja o ovakvoj suradnji rodila se prije svega iz želje kako bismo našim učenicima pružili mogućnost da uče na zanimljiv, nesvakidašnji način, da nauče što bolje iskoristiti knjižnu građu i mogućnosti koje im nudi knjižnica, ali i da međusobno surađuju, izmjenjuju informacije i na kraju zajedno prikažu rezultate svog rada. Svetomarsku čipku odabrali smo kako bismo u učenika potakli interes za zavičajnu baštinu, a rezultate istraživanja odlučili smo prikazati u sklopu projekta „Mali međimurski kustosi“  u organizaciji Muzeja Međimurja.

Na početku, podjela poslova i zaduženja

Prije nego što će samo istraživanje započeti, našli su se povjesničari, knjižničari i novinari na zajedničkom sastanku. Zaduženja smo podijelili na sljedeći način: povjesničari i knjižničari zajedno će prikupiti i istražiti literaturu o svetomarskoj čipki, ali i o drugim poznatim vrstama čipaka u Hrvatskoj, dok će novinari istraživati na terenu. Budući da smo za realizaciju imali četiri mjeseca (počeli smo u siječnju, a cilj je bio da budemo gotovi do početka svibnja), odlučili smo da ćemo do kraja veljače samo prikupljati građu, dok ćemo ožujak i travanj iskoristiti za objedinjavanje rezultata i pripremu konačne prezentacije.

Tijek istraživanja

Članovi knjižničarske i povijesne grupe prikupljali su građu o čipki odvojeno na svojim grupama, a sastajali su se jedanput tjedno u školskoj knjižnici kako bi usporedili rezultate i pohranili sve najvažnije i najzanimljivije podatke i fotografije uz čiju će pomoć pripremiti povijesnu podlogu za priču o svetomarskoj čipki. Za to vrijeme, članovi novinarske družine posjetili su gospođu Nadu Mance, umirovljenu učiteljicu koja je svetomarsku čipku doslovce vratila iz zaborava. Tako su iz „prve ruke“ dobili mnogo informacija o tome kako je svetomarska čipka ponovno rođena, ali i o načinima pletenja, motivima, alatu koji je potreban za pletenje takve čipke, te o njezinoj cijeni na tržištu. Gospođa Nada pripremila je i zanimljivu čipkarsku radionicu pa su se neki od novinara okušali i u pletenju čipke. Većina se zaplela, ali neki su čak i uspjeli isplesti komadićak čipke koji su ponijeli kući za uspomenu. Nekoliko tjedana nakon susreta s gospođom Nadom Mance, novinari putuju u Svetu Mariju, malo međimursko mjesto čije ime nosi međimurska čipka jer je upravo ondje ponovno rođena nakon više od pet desetljeća. Posjećuju najstariju svetomarsku čipkaricu, baku Katarinu Varga te čipkarice u KUD -u „Ivan Mustač-Kantor“  Sveta Marija.

Još tri tjedna nakon rada na terenu potrajala je priprema novinarskih članaka i fotografija, a nakon toga susret s knjižničarima i povjesničarima kako bismo objedinili rezultate.

Rezultati

Nakon svih istraživanja, prikupljeno je mnogo materijala: tekstova, fotografija, priča, a uspjeli smo nabaviti i nekoliko komada svetomarske čipke. Sve je to sad trebalo pregledati te odlučiti što od svega toga odabrati i na koji način prikazati na završnoj prezentaciji. Na kraju, učenici su odlučili pripremiti izložbu fotografija i novinarskih članaka o međimurskoj čipki nekad i danas, uz pomoć knjižničara pripremili su i slikokaz koji će sadržajem pratiti izložbu, a uredili su i mali izložbeni prostor s primjercima svetomarske čipke i alatom za njezinu izradu koji nam je za tu prigodu ustupila gospođa Nada Mance.

Rezultati istraživanja prikazani su u predvorju škole u nazočnosti gospođe Mance, gostiju iz Muzeja Međimurja te ravnateljice, učitelja i učenika naše škole. O tijeku istraživanja te svojim otkrićima i saznanjima o čipki i čipkarstvu u Međimurju i Hrvatskoj govorili su sami učenici. Cjelokupno svoje istraživanje učenici su na kraju objedinili i tiskali kao malu brošuricu koja je dodana školskom listu „Grlica“.

Zaključak

Tijekom ovoga istraživanja učenici su stekli mnogo novih saznanja, ali i iskustva. Istraživali su knjižnu građu, služili se e- knjižnicom, učili pripremati i arhivirati podatke i prikupljenu građu, radili su na terenu, upoznali se s drugačijim načinima učenja i prikupljanja informacija. Osim toga ovakav ih je način rada potaknuo na suradnju i zajedništvo pri ostvarenju zacrtanoga cilja, a to je u ovo suvremeno doba otuđivanja i sve šturije komunikacije među ljudima neprocjenjivo.

VODITELJICA: Tihana Preksavec, III. OŠ Čakovec

Tihana Preksavec  rođena 1. 04. 1970. godine u Čakovcu, profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti, diplomirala na odsijeku Kroatistike Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Sedamnaest godina radi kao učiteljica hrvatskoga jezika. Od 2007. godine zaposlena u III. OŠ Čakovec. Voditeljica je školske novinarske družine, te glavna i odgovorna urednica školskog lista. Voditeljica i suradnica u realizaciji školskih projekata. Članica je povjerenstva Županijskog natjecanja iz hrvatskoga jezika. Redovito sudjeluje u Kvizu „Čitanjem do zvijezda“ u organizaciji Županijskog vijeća školskih knjižničara. Tri godine sudjelovala je u radu Škole medijske kulture „Dr. Ante Peterlić“.  Trenutno u suradnji sa školskim knjižničarom i učiteljicom povijesti radi na projektu „Mali međimurski kustosi“.