« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Međimurske županije održalo je stručni skup 25. ožujka 2011. u OŠ Mursko Središće.
Program skupa:
8.45 – 9.00 Okupljanje sudionika |
9.00 – 10.00 Predstavljanje projekta „Svetomarska čipka – skoro zaboravljena umjetnost“- primjer suradnje kulturnih ustanova, nastavnika hrvatskoga jezika, nastavnika povijesti i školskog knjižničara, Tihana Preksavec i Dražen Ružić, III. OŠ Čakovec |
10.00 – 11.00 Osnove katalogizacije, Dina Kraljić, Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec |
11,00 – 11, 30 Pauza |
11,30 – 13,00 Građa lagana za čitanje, Robert Posavec, Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec |
13,00 – 13,20 Informacije i dogovor vezan uz Proljetnu školu školskih knjižničara, Dražen Ružić, III. OŠ Čakovec |
13,20 – 13, 40 Prijedlog kandidata za godišnju nagradu „Višnja Šeta“ |
13,40 – 14,00 Ostala pitanja |
14.00 – 14.15 Evaluacija i podjela potvrda |
Opis predavanja profesorice Preksavec:
U istraživanju svetomarske čipke sudjelovali su učenici viših razreda – članovi povijesne i knjižničarske grupe te novinarske družine. Ideja o ovakvoj suradnji rodila se prije svega iz želje kako bismo našim učenicima pružili mogućnost da uče na zanimljiv, nesvakidašnji način, da nauče što bolje iskoristiti knjižnu građu i mogućnosti koje im nudi knjižnica, ali i da međusobno surađuju, izmjenjuju informacije i na kraju zajedno prikažu rezultate svog rada. Svetomarsku čipku odabrali smo kako bismo u učenika potakli interes za zavičajnu baštinu, a rezultate istraživanja odlučili smo prikazati u sklopu projekta „Mali međimurski kustosi“ u organizaciji Muzeja Međimurja.
Tijekom ovoga istraživanja učenici su stekli mnogo novih saznanja, ali i iskustva. Istraživali su knjižnu građu, služili se e- knjižnicom, učili pripremati i arhivirati podatke i prikupljenu građu, radili su na terenu, upoznali se s drugačijim načinima učenja i prikupljanja informacija. Osim toga ovakav ih je način rada potaknuo na suradnju i zajedništvo pri ostvarenju zacrtanoga cilja, a to je u ovo suvremeno doba otuđivanja i sve šturije komunikacije među ljudima neprocjenjivo.
Opis radionice profesora Posavca:
Građa lagana za čitanje nije namijenjena isključivo osobama s posebnim potrebama, već i manjinskim etničkim skupinama kojima hrvatski nije materinski jezik. Zbog svojih sadržajno-stilskih osobinama, građa lagana za čitanje pojednostavnjuje učenje jezika, približava jezik zajednice neizvornim govornicima, čime pripadnike manjinskih etničkih skupina potpunije uključujemo u život škole i zajednice.
Cilj radionice:
· {C}Upoznati sudionike s pojmom građe lagane za čitanje.
· {C}Upoznati ih s poviješću izrade građe lagane za čitanje.
· {C}Predstaviti sudionicima osnovna pravila takve građe – upoznati ih s grafičko-dizajnerskim pravilima (vrsta i veličina fonta, raspored teksta i praznog prostora, upotreba boja, poravnavanja, margine, odlomci, kontrast, prored...).
· {C}Predstaviti Upute za građu laganu za čitanje (Checklist for Easy to Read Informed Consent Text; Harold C. McGraw, Office of Educational Research).
· {C} Upoznati sudionike s pravilima sintakse (kratke rečenice, jednosložne ili dvosložne riječi, upotreba zamjenica, jedan odlomak – jedan pojam, leksik...).
· {C} Naučiti sadržajnu prilagodbu teksta.
· {C}Naučiti izrađivati radne listiće u obliku građe lagane za čitanje.
· {C} Naučiti izraditi vlastiti tekst prema potrebama učenika svoje škole.