ŽSV školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji

Zora Hajdarović

OŠ Nedelišće

E-mail: zora.hajdarovic@skole.hr

Mob: 098 928 10 12

Poziv na veliko i nezaboravno putovanje sa zbirkom poezije Zvonimira Baloga "Veseli zemljopis"

Vesela i razigrana Balogova zbirka pjesama Veseli zemljopis izravni je poziv mladom čitatelju da ne ostane samo na pročitanim stihovima , već da krene na nezaboravno „putovanje“ prirodnim ljepotama naše domovine, njenim rijekama, planinama i otocima koristeći se pri tome raspoloživim izvorima znanja svoje knjižnice. Kako se za svako putovanje treba pripremiti, tako je i ovo zahtijevalo stanovite pripreme. U dogovoru s učiteljicom hrvatskoga jezika, koja je učenicima 5. razreda zadala ovu zbirku za mjesečnu lektiru, isplanirala sam nastavak aktivnosti u školskoj knjižnici kroz  kreativnu radionicu .

Sažetak

Vesela i razigrana Balogova zbirka pjesama Veseli zemljopis izravni je poziv mladom čitatelju da ne ostane samo na pročitanim stihovima , već da krene na nezaboravno „putovanje“ prirodnim ljepotama naše domovine, njenim rijekama, planinama i otocima koristeći se pri tome raspoloživim izvorima znanja svoje knjižnice. Kako se za svako putovanje treba pripremiti, tako je i ovo zahtijevalo stanovite pripreme. U dogovoru s učiteljicom hrvatskoga jezika, koja je učenicima 5. razreda zadala ovu zbirku za mjesečnu lektiru, isplanirala sam nastavak aktivnosti u školskoj knjižnici kroz  kreativnu radionicu .

Pred učenike, sudionike ovih aktivnosti, postavljeni su sljedeći ciljevi i zadaci:

-približiti učenicima zbirku stihova Zvonimira Baloga Veseli zemljopis

-osposobiti učenike za samostalno služenje raznim izvorima znanja (atlasi, leksikoni, časopisi) u svrhu rješavanja zadataka istraživačke nastave

-naučiti učenike razlikovati bitno od nebitnog

-raditi na uspješnom povezivanju različitih  nastavnih sadržaja i školske knjižnice

- informacijsko opismenjavanje učenika

-doživjeti knjižnicu kao mjesto zabave i učenja

-upoznati prirodne ljepote svoje domovine i raditi na njihovom očuvanju

-razvijati ljubav prema domovini i njenom prirodnom i kulturnom blagu

-poticati učenike na stvaralačku primjenu informacija

Metode rada: frontalni rad, individualni rad, rad u paru i rad u grupi

Nastavna sredstva i pomagala:

zbirka stihova Z.Baloga Veseli zemljopis, nastavni listići, škare, ljepilo, papir za postere, kartaška igra Hrvatski otoci ( iz Modre laste); kolaž papir, atlasi, leksikoni, slijepa karta Hrvatske, flomasteri i pribor za pisanje, časopisi: Hrvatski zemljopis:časopis za zemljopis i povijest, Meridijani: časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja, Smib: zabavno poučni list za djecu, monografije, atlasi , leksikoni.

Tijek radionice

1. Motivacija: podjela nastavnih listića sa zadacima i upoznavanje učenika s načinom rješavanja zadatka- učenici trebaju prepoznati kojem geografskom pojmu ( rijeci, otoku ili planini ) pripadaju imenovane riječi i pravilno ih uvrstiti u tabelu:

Sava, Velebit, Vanga, Madona, Pupak, Drava, Susak, Gustac, Palagruža, Ugljan, Bosut, Štit, Kupa, Dobra, Žumberak, Kurba Vela, Dugi otok, Balun, Bilogora, Odra, Korana, Učka, Vlasnik, Tajnik, Krapanj, Cetina, Svatac, Krka, Jabuka, Vješala, Goli otok, Mirna, Lokrun, Šilo, Košara, Brijuni, Brus,Cres, Magarčić, Pag, Raša, Zec, Hvar, Brač.

2.Individualni rad na rješavanju zadatka

3.Provjera rješenja

4.Formiranje grupa i uvođenje učenika u istraživačko-kreativni  rad: podjela zadataka , upute za rad na zadacima.

1.GRUPA: - RIJEKE: u rad grupe uključena su 4 učenika ( oni u prvoj fazi rada dijele zadatke- rade individualno da bi svoj individualni rad u drugoj fazi rada pretvorili u grupni)

INDIVIDUALNI RAD

Dva učenika unutar grupe imaju zadatak ( jedan iz prve četiri pjesme - Sava, Drava, Drava 2, Bosut) , a drugi iz druge 4 pjesme - Kupa, Dobra, Odra, Korana) ispisati karakteristike opjevanih rijeka.

Treći učenik za svaku od navedenih rijeka pronalazi podatke u leksikonima, časopisima i monografijama te ih ispisuje (izdvaja ono bitno).

Četvrti učenik, služeći se slijepom kartom Hrvatske  i atlasom ,obilježava – imenuje navedene rijeke i izrađuje hidrografsku kartu.

GRUPNI RAD: učenici unutar grupe imaju zadatak spojiti  rezultate svog istraživačkog rada te nastaviti zajednički rad na „turističkoj karti“ : od papira u boji oblikuju čamce, ribe, rakove, ( neko obilježje koje ide uz određenu  rijeku), a potom prikupljene podatke o rijekama iz stihova, leksikona, atlasa, časopisa ... upisuju na obilježje i pridružuju – lijepe na odgovarajuće mjesto na posteru.

U završnici svoga rada trebaju veoma kratko ( 3-4 rečenice) iznijeti svoj i pjesnikov doživljaj hrvatskih rijeka.                               

2.GRUPA : - PLANINE: način rada je isti kao kod 1. grupe, samo što je njihov vezan uz planine.

3.GRUPA : - OTOCI : Kako je pjesnik opjevao veliki broj hrvatskih otoka, učenici će ( podijeljeni u podskupine „PJESNICI“, „ISTRAŽIVAČI“ i „KARTOZNANCI“ ) u izvorima znanja tražiti podatke samo za izdvojene: Kurba Vela, Dugi otok, Ravni Žakan, Košara, Brijuni; Krk, Jabuka, Hvar, Rab, Brač, Pag, Vis, Lokrum, Goli otok , Ugljan, Cres, Susak. Mali Lošinj, Pakleni otoci, Krapanj, Štit, Balun, Sveta Katarina.

„PJESNICI“ će prikupljati podatke iz zbirke stihova,  „ISTRAŽIVAČI“ će se u radu koristiti leksikonima, kartaškom igrom Hrvatski otoci i časopisima, a „KARTOZNANCI“ će pomoću atlasa na slijepoj karti obilježiti, tj. imenovati navedene otoke. Kada „PJESNICI“ i „ISTRAŽIVAČI“ završe s radom, pridružuju se paru unutar grupe, učeniku koji je istraživao isti pojam te zajednički upotpunjuju svoja saznanja da bi nastavili rad na kreiranju turističke karte otoka u čemu im se pridružuju i „KARTOZNANCI“ koji su otoke na karti točno označili. I ova će grupa  svoj zajednički rad završiti kratkim izviješćem o otocima.

5.Prezentacija rada pomoću postera.

Zaključak

Što reći kao zaključak? O tome najbolje mogu posvjedočiti rezultati zajedničkog rada učenika na realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka te njihove emocije kada su jedni pred drugima predstavljali rezultate svoga rada. Učenici su napustili  knjižnicu bogatiji za nova iskustva i saznanja te spoznaju da lektira može biti i zanimljiva kada se radi na drugačiji način i da svako

književno djelo otvara nove vidokruge, povezuje nastavne sadržaje i često djeluje kao mala enciklopedija znanja, a koliko će stranica ona imati, ovisi o svakome od njih.

Literatura

Andrić Penova, I. Lijepa moja, tvoja, naša. Smib 2. (XLII), str. 30-31., Zagreb, 2010.

Atlas svijeta za školu i dom, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001.

Balog, Z. Veseli zemljopis, Znanje, Zagreb, 1999.

Bakarić, S. Od otoka do otoka, Smib 8. ( XXXVI), str. 28-29., Zagreb, 2006.

Barković, G. Cetina, Meridijani 82. (XI), str. 60-63., Samobor, 2004

Bertić, D., Ivan Bertić. Moja domovina Hrvatska, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Borković, V. Pag- s okusom soli, Meridijani 57. (VIII), str. 36-50., Samobor, 2001.

Božičević, S. Otok Brusnik nestao s karte, Hrvatski zemljopis 19. (III), str. 19-21., Zagreb,

             1996.

Bralić, I. Nacionalni parkovi Hrvatske, Školska knjiga: Državna uprava za zaštitu kulturne i     

         prirodne baštine, Zagreb, 2000.

Buzjak, N. Žumberak, Meridijani 85. (XI), str. 36-45., Samobor, 2004

Čaplar. A. Učka, Meridijani 118. (XIV), str. 24-33., Samobor, 2007.

Feletar, D. Regionalni park Mura-Drava, Meridijani 155. (XVII), str. 22-35., Samobor, 2011.

Filipović, M. Vrlo dobra Dobra, Hrvatski zemljopis 9. (II), str. 22-25., Zagreb, 1995.

Geografski atlas za osnovnu i srednje škole, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 2008.

Hrvatski opći leksikon:A-Ž, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1996. Janjatović, I. Susak- pješčani kolač na moru, Hrvatski zemljopis 30. (V), str. 26-33., Zagreb, 

    Školski atlas, Znanje, Zagreb, 2001.

Martinović, D. Otkrivanje Drave, Meridijani 81. (XI), str. 34-46., Samobor, 2004.

Marguš, D. Krka- vilinske vlasi Dinare, Hrvatski zemljopis 9. (II), str. 47-49., Zagreb, 1995.

Rostuhar, D. Kornati: hrvatska robinzonska idila, Meridijani 145. (XVII), str. 39-57., 

            Samobor, 2010.

Rostuhar, D. Kupa od izvora do ušća kroz četiri godišnja doba, Meridijani 111. (XIV), str. 36- 51., Samobor, 2007.

Rostuhar, D.Rab: otok s dva različita lica, Meridijani 146. (XVII), str. 36-55., Samobor, 2010.

Rostuhar, D. Otok Cres, Meridijani 154. ( XVII), str. 38-59., Samobor, 2011.

Šafarek, G. Brijuni: od pustinje do raja, Meridijani 78. (X), str. 44-53., Samobor, 2003..

Ujević, B. Cetina, Meridijani 141. (XVII), str. 22-34., Samobor, 2010.

Veliki školski leksikon . Školska knjiga: Naklada Leksikon, Zagreb, 2003.

Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

Vodopija, S. Vis, Meridijani 86. (XI), str. 36-47., Samobor, 2004.

Vouk, B. Palagruža: otok među zvijezdama, Meridijani 148. (XVII), str. 22-34., Samobor,

          2010.

Žagar, M. Pag, Meridijani 129. (XV), str. 239-53., Samobor, 2008.

Zemlja: atlas za osnovnu školu, Školska knjiga, Zagreb, 2001.