ŽSV školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji

Žene mog i Tadijanovićevog zavičaja

Kreativna radionica

Zora Hajdarović, stručni suradnik školski knjižničar, savjetnik

OŠ Nedelišće

Trg Republike 9

40305 Nedelišće  

Tel.fax. 040 821 404

E-mail: zora.hajdarovic@skole.hr

Veliki dio zbirke Srebrne svirale pjesnik Dragutin Tadijanović posvetio je ženi, ženi kao majci, djevojci, baki ili sestri.Iz te se spoznaje rodila ideja da se bolje upozna i približi čitateljima ( učenicima) vrijeme u kojem su te žene živjele i poveže sa životom njima bliskih žena- baka i prabaka i to u pogledu izrade odjeće i načina odijevanja.

Rezultati nastali u radu s učenicima potaknuli su me da dio stečenog iskustva podijelim sa polaznicima Proljetne škole i pomognem im da u radu sa svojim učenicima ( na projektima ili u slobodno vrijeme) osjete radost stvaralaštva.

Kako ćemo to realizirati? Jednostavno, sa puno volje i kreativnosti i uz materijale koje gotovo svakodnevno bacamo, a za realizaciju su VAM potrebne škarice za papir, jedna plastična boca od 0,5 litre / po mogućnosti da je „trbušasta“ u koju možete staviti suhog sitnog pijeska i jedna veća papirnata vrećica / škrnicl/.

Obilježavajući 105. godišnjicu rođenja velikana naše poezije Dragutina Tadijanovića, a u sklopu školskog projekta Stihovi za sjećanje, te županijske  manifestacije vezane uz obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige ( u organizaciji Knjižnice“ Nikola Zrinski „ Čakovec), učenici su bili uključeni u brojne aktivnosti koje su realizirali kroz različite oblike nastave. 

Jedna od aktivnosti koja se odvijala u školskoj knjižnici i u kojoj su sudjelovali Mladih knjižničari i svi zainteresirani učenici od 4. do 8. razreda bila je vezana uz Tadijanovićevu zbirku poezije Srebrne svirale i ulogu žene u toj poeziji.

Nakon čitanja izabranih stihova iz zbirke ( Jelena, Grlice, Romon kiše, Mladić u trsju tužan, Žene pod orahom, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Djevojka na prozoru, Moja sestra nosi u grad mlijeko, Moje igračke….) i dolaska do spoznaje da je u gotovo 80 % pjesama prisutan lik žene: kao imenovane ili neimenovane djevojke, majke, bake ili sestre, pred učenike se postavlja zadatak da zamisle vrijeme u kojem su te žene živjele, kako su se odijevale i od čega su izrađivale odjevne predmete.

Kako bi im rješavanje zadatka bilo lakše, učenike se upućuje na izvore znanja u knjižnici: etnozbirku ( L.Krnjak: Moja baština, M.Gavazzi: Baština hrvatskog sela, I.Ivančan: Narodni plesni običaji Međimurja, S.Hranjec: Zipka u hrvatskom cvetnjaku-narodna baština Hrvata u Međimurju, Međimurska narodna nošnja, J.Butorac: Nedelišće, Međimurje- zemlja između voda, Slavonija- fotomonografija), pokazuju im se i posteri sa hrvatskim narodnim nošnjama kao i PowerPoint prezentacija Narodne nošnje Tadijanovićevog i mog zavičaja te odlaze na terensku nastavu, posjećuju etnokuću gospođe Lucije Krnjak u obližnjem selu Mačkovcu.

Nakon toga učenici dobivaju zadatak da od otpadnog materijala- plastičnih boca, papirnatih vrećica, „ ispuhanih“ jaja, ljepila, boja, škara, flomastera… pokušaju izraditi ženu u narodnoj nošnji. Radovi su prezentirani na školskoj izložbi u sklopu realizacije školskog projekta kao i na županijskoj izložbi, u prostoru narodne knjižnice, a na završnoj manifestaciji Mjeseca hrvatske knjige rad učenice 4.a razreda je nagrađen.

Rezultati nastali u radu s učenicima potaknuli su me da svoje iskustvo i njihovu kreativnost prenesem i na polaznike Proljetne škole i pomognem im da i oni u radu sa svojim učenicima osjete istu radost i zadovoljstvo.

Cilj radionice: potaknuti sudionike na kreativno izražavanje

Zadaci:

• kreativno i osmišljeno korištenje slobodnog vremena
• pomoći sudionicima radionice ( polaznicima Proljetne škole) u realizaciji radionice sa svojim učenicima
• knjižnica- mjesto zabave i učenja
• pravilan odnos prema stvarima, posebno onima koje smatramo otpadom- i ono što smo pripremili za otpad možemo još jednom iskoristiti aktiviranjem stvaralačke mašte i sposobnosti oblikovanja
• upoznavanje etnobaštine
• ljubav i poštovanje prema tradiciji užeg i šireg zavičaja / domovine

Tijek radionice:

• pripremna faza- postavljanje izložbe učeničkih radova te popratnih tekstova vezanih uz rezultate radionice realizirane s učenicima
• faze rada na realizaciji radionice-predstavljanje voditelja i sudionika,upoznavanje sudionika s metodama rada, sredstvima, ciljevima i zadacima, izrada lutaka u narodnim nošnjama svoga kraja ili bilo kojeg dijela Hrvatske od otpadnog materijala (papirnatih vrećica, plastičnih boca, „ispuhanih“ jaja, raznog papira u boji, ostataka vune, salveta,…), predstavljanje- izložba uradaka nastalih tijekom radionice

Zaključak

Vođeni umjetničkim doživljajem Tadijanovićeve poezije i etnozbirkama učenicima je kreativnost bila ograničena na baštinu svoga kraja i Slavonije, dok će se polaznicima radionice, budući da dolaze iz različitih krajeva, pružiti mogućnost da budu kreativniji i originalniji jer im zavičajna etnobaština znatno bliža nego učenicima, a i vještine rada s raspoloživim materijalima znatno lakša.