ŽSV školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji

Poziv na veliko i nezaboravno putovanje sa zbirkom poezije Z. Baloga "Veseli zemljopis"

Zora Hajdarović, školski knjižničar- savjetnik

OŠ Nedelišće

Trg Republike 9

40305 NEDELIŠĆE

Tel.fax. 040 821 404

E-mail: zora.hajdarovic@skole.hr

 Vesela i razigrana Balogova zbirka pjesama Veseli zemljopis izravni je poziv mladom čitatelju da ne ostane samo na pročitanim stihovima, već da krene na nezaboravno„putovanje“ prirodnim ljepotama naše domovine, njenim rijekama, planinama i otocima koristeći se pri tome raspoloživim izvorima znanja svoje knjižnice. 

Kako se za svako putovanje treba pripremiti, tako je i ovo zahtijevalo stanovite pripreme . U dogovoru s učiteljicom hrvatskoga jezika, koja je učenicima 5. razreda zadala ovu zbirku za mjesečnu lektiru, dogovorila sam nastavak aktivnosti u školskoj knjižnici kroz  kreativnu radionicu .

Pred učenike, sudionike ovih aktivnosti, postavljeni su sljedeći ciljevi i zadaci:

• približiti učenicima zbirku stihova Zvonimira Baloga Veseli zemljopis
• osposobiti učenike za samostalno služenje raznim izvorima znanja (atlasi, leksikoni, Internet, časopisi) u svrhu rješavanja zadataka istraživačke nastave
• naučiti učenike razlikovati bitno od nebitnog
• raditi na uspješnom povezivanju različitih  nastavnih sadržaja i školske knjižnice
•  informacijsko opismenjavanje učenika
• doživjeti knjižnicu kao mjesto zabave i učenja
• upoznati prirodne ljepote svoje domovine i raditi na njihovom očuvanju
• razvijati ljubav prema domovini i njenom prirodnom i kulturnom blagu
• poticati učenike na stvaralačku primjenu informacija
• bogaćenje rječnika

Metode rada: frontalni rad, individualni rad, rad u paru i rad u grupi

Nastavna sredstva i pomagala:

• zbirka stihova Z.Baloga Veseli zemljopis, nastavni listići, škare, ljepilo, papir za postere, kartaška igra Hrvatski otoci ( iz Modre laste); kolaž papir, atlasi, leksikoni, slijepa karta Hrvatske, flomasteri i pribor za pisanje,računalo –Internet, časopisi: Radost, Drvo znanja, Meridijani, Hrvatski zemljopis, Smib, monografije.

Tijek radionice

1. Motivacija-podjela nastavnih listića sa zadacima i upoznavanje učenika sa načinom rješavanja zadatka- učenici trebaju prepoznati kojem geografskom pojmu ( rijeci, otoku ili planini) pripadaju imenovane riječi i pravilno ih uvrstiti u tabelu

Sava, Velebit, Vanga, Madona, Pupak, Drava, Susak, Gustac, Palagruža, Ugljan, Bosut, Štit, Kupa, Dobra, Žumberak, Kurba Vela, Dugi otok, Balun, Bilogora, Odra, Korana, Učka, Vlasnik, Tajnik, Krapanj, Cetina, Svatac, Krka, Jabuka, Vješala, Goli otok, Mirna, Lokrun, Šilo, Košara, Brijuni, Brus,Cres, Magarčić, Pag, Raša, Zec, Hvar, Brač

2. Individualni rad na rješavanju zadatka

3. Provjera rješenja

4. Formiranje grupa i uvođenje učenika u istraživačko-kreativni  rad-podjela zadataka , upute za rad na zadacima u istraživačko-kreativni  rad-podjela zadataka , upute za rad na zadacima.

1. GRUPA: - RIJEKE: sačinjavaju je 4 učenika ( oni u prvoj fazi rada dijele zadatke- rade individualno da bi svoj individualni rad u drugoj fazi rada pretvorili u zajednički)

INDIVIDUALNI RAD

2 učenika unutar grupe imaju zadatak da jedan iz prve četiri pjesme ( Sava, Drava,Drava 2, Bosut) , a drugi iz druge 4 pjesme ( Kupa, Dobra, Odra, Korana) ispišu iz pjesama njihove karakteristike ( sve ono što su o njima saznali, kako ih vidi i doživljava pjesnik).

3. učenik za svaku od navedenih rijeka pronalazi podatke u leksikonima, časopisima i monografijama te ih ispisuje (izdvaja ono bitno).

4. učenik služeći se slijepom kartom Hrvatske  i atlasom obilježava – imenuje navedene rijeke i izrađuje hidrografsku kartu.

GRUPNI RAD:

• učenici unutar grupe objedinjavaju  rezultate svog istraživačkog rada te nastavljaju zajednički rad na turističkoj karti : od papira u boji oblikuju čamce, ribe, rakove, ( neko obilježje koje ide uz određenu  rijeku), a potom prikupljene podatke o rijekama iz stihova, leksikona, atlasa upisuju na obilježje i pridružuju – lijepe na odgovarajuće mjesto na posteru.

U završnici svoga rada trebaju veoma kratko ( 3-4 rečenice) iznijeti svoje i pjesnikovo viđenje  ( doživljaj ) hrvatskih rijeka.                                

2. GRUPA : - PLANINE:

• način rada je isti kao kod 1. grupe, samo što je njihov vezan uz planine.

3. GRUPA : - OTOCI

Budući da je pjesnik opjevao veliki broj hrvatskih otoka, učenici će se baviti samo sljedećima: Kurba Vela, Kurba Vela 2Dugi otok 1,2; Ravni Žakan, Košara, Brijuni; Krk, Jabuka, Hvar, Rab, Brač, Pag, Vis, Lokrum, Goli otok , Ugljani podijelit će se na podskupine: PJESNICI, ISTRAŽIVAČI i KARTOZNANCI. PJESNICI će podatke prikupljati iz zbirke stihova,  ISTRAŽIVAČI će se u radu koristiti leksikonima, kartaškom igrom Hrvatski otoci, časopisima te Internetom, a KARTOZNANCI će pomoću atlasa na slijepoj karti obilježiti ( imenovati) navedene otoke. Kada PJESNICI i ISTRAŽIVAČI završe s radom, pridružuju se paru unutar grupe, učeniku koji je istraživao isti pojam te zajednički upotpunjuju svoja saznanja da bi nastavili rad na kreiranju turističke karte otoka u čemu im se pridružuju i KARTOZNANCI koji su otoke na karti točno označili. I ova će grupa  svoj zajednički rad završiti kratkim izviješćem o otocima.

5. Prezentacija rada pomoću postera

Zaključak

Što reći kao zaključak? O tome najbolje mogu posvjedočiti rezultati zajedničkog rada učenika na realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka te njihove emocije kada su jedni pred drugima predstavljali svoje uratke. Ponosni na svoje zajedničke i kreativne  rezultate rada napustili su knjižnicu bogatiji za nova iskustva i saznanja te spoznaju da lektira može biti i zanimljiva kada se radi na drugačiji način i da lektira nikada ne bi smjela biti sama sebi svrha, čitati samo što moraš ili samo radi upoznavanja nekog sadržaja. Učenik mora doći do spoznaje da svako književno djelo otvara nove vidokruge, da iz jednog književnog djela možemo mnogo toga naučiti.